Prvi glas

Ako demokrati u utorak preuzmu oba doma Kongresa, Donald Trump će se baciti tamo gdje mu nitko ne može vezati ruke – na vanjsku politiku, kaže za Prvi glas vanjskopolitički analitičar Marko Babić s kojim razgovaramo o američkim midtermsima i utjecaju izvjesnog pada Trumpove moći na politiku prema Ukrajini EU. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP414: Što se mijenja u Americi ako demokrati osvoje Zastupnički dom i Senat? Hoće li oslabljeni Trump svim silama pokušati s Putinom sklopiti deal o Ukrajini Zašto Iran drži SAD u šahu na Bliskom istoku i što donosi novi politički pat u Izraelu? Može li Trumpova podrška pomoći Marine Le Pen i AfD-u ili im zapravo odmaže? Je li AfD na vlasti veća prijetnja Europskoj uniji od Nacionalnog okupljanja? Kamo se trenutno njiše političko klatno u Europi? Donose li nove vlasti u Srbiji i Mađarskoj stvarni zaokret ili samo promjenu tona?

Telegramov Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava kako je odluka predsjednika Ustavnog suda da se sjednice snimaju za što dio sudaca nije niti znao paralizirala jednu od najvažnijih institucija u zemlji. Iza svega bi mogla biti želja HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića da oporbu i suce koje su izabrali prikažu kao - blokadere. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP413: Zašto se sjednice Ustavnog suda odjednom snimaju i tko je o tome odlučio? Kako su suci saznali da ih se snima i zašto ih je dio to odbio? Može li javnost vidjeti te snimke? Kome politički odgovara blokada rada Ustavnog suda? Zašto se Plenković odmah stavio na stranu predsjednika suda Frane Staničića ? Kakav je odnos snaga među sucima i zašto se troje novih neće izabrati? Što se dogodilo s tužbom Zagreba i županija zbog oduzimanja bolnica?

Vladine službene stranice ne bi smjele služiti za stranačke obračune s oporbom, a sređivanje registra birača trebalo bi biti jedan od prioriteta svake ozbiljne izborne reforme. To su neke od ključnih poruka izvršne direktorice Gonga Oriane Ivković Novokmet , koja je u razgovoru za Prvi glas upozorila na probleme političke komunikacije u Hrvatskoj i dugogodišnje nedostatke izbornog sustava. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP412: Zašto je sporno kada Vlada službene internetske stranice koristi za obračun s oporbom i kakvu odgovornost vlast ima za političku kulturu? Zašto Hrvatska i dalje ima više upisanih birača nego punoljetnih stanovnika i kako fiktivna prebivališta utječu na izbore? Na koji način napuhani registar birača narušava jednakost biračkog prava i otežava pokretanje referenduma? Kako bi se registar birača mogao urediti te zašto bi povezivanje državnih evidencija moglo biti bolje rješenje od obvezne aktivne registracije? Što bi trebala obuhvatiti ozbiljna izborna reforma i postoji li politička volja za promjenom izbornih jedinica, izbornog zakonodavstva i referendumskih pravila?

Srpski politolog Aleksandar Đokić u Prvom glasu analizira Vučićev prvi žestoki nastup iz oporbe u kojem prijeti "samoorganiziranjem' i objašnjava zašto Srbija pod Vučićem nije postala prava diktatura. Upozorava i da od studentske vlasti ne treba očekivati zaokret prema Zapadu te govori o poziciji Srbije u regiji, Kosovu i odnosima s Rusijom. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP411: Jesu li ozbiljne Vučićeve prijeti "samoorganiziranjem" Ima li Vučić realne šanse za povratak na vlast? Je li Vučić tako brzo priznao poraz pod pritiskom Europe? Je li Vučićeva Srbija sebe vidjela kao hegemona na Balkanu i što to znači za odnose s Hrvatskom? Hoće li nova vlast Srbiju okrenuti prema Europskoj uniji? Koliko je duboko ruski utjecaj ukorijenjen u Srbiji? Što će studenti napraviti s pitanjem Kosova? *Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Ugledni novosadski profesor i novinar Dinko Gruhonjić kojeg režimski tabloidi redovito portretiraju kao sivu eminanciju studentskog pokreta kaže da su građani Srbije “napravili pravo čudo”, upozorava na devastirano društvo i poziva na hrabre poteze: od lokalnih izbora do reforme javnog servisa i obračuna s tajnim službama. Smatra da se skupština mora konstituirati što prije, nakon čega treba formirati vladu i vrlo brzo raspisati lokalne izbore na razini cijele države. Razlog je, kaže, potreba da se režim demontira u potpunosti. Srpska napredna stranka, tvrdi, vlada u gotovo svih 170-ak općina i gradova, a u višeetničkim sredinama u koaliciji s manjinskim strankama. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP410: Studentska lista nema istaknutih vođa niti jedinstvenog zajedničkog stava o bilo kojem vanjskopolitičkom pitanju, od odnosa prema Europskoj uniji ili Rusiji do neovisnosti Kosova. Koja su vanjskopolitička usmjerenja izbornih pobjednika? Koji će biti prvi potezi Studentske liste nakon formiranja parlamenta? Mogu li se iz govora Aleksandra Vučića u izbornoj noći protumačiti njegovi mogući koraci? Što se može očekivati u odnosu prema susjednim zemljama? Koja bi imena mogla sačinjavati novu Vladu u Beogradu?

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u izvanrednoj epizodi Prvog glasa analizira srpske izbore - uvjerljivu pobjedu studentske liste i poraz Aleksandra Vučića. U kojem će smjeru krenuti Srbija pod novom vlašću i što će to značiti za odnose sa Hrvatskom? Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP409: Zašto je Vučić izgubio izbore? Kakvu je ulogu imao apel 146 bivših šefova tajnih službi, vojske i policije? Hoće li nova vlast napustiti politiku koja Srbiju vidi kao hegemona na Zapadnom balkanu? Što pobjeda studenata znači za Hrvatsku i otvara li se nova stranica u odnosima? Hoće li Berlin pritiskati Zagreb da “zažmiri” kad je riječ o putu Srbije prema EU? Što pad Vučića znači za Milorada Dodika i Republiku Srpsku? Može li Vučić završiti u zatvoru.

Na izdvojena mišljenja javnost je navikla kod odluka Ustavnog suda . Sad se, pak, pojavilo izdvojeno mišljenje kod izbora novog glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije . Vanjski član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, inače viši asistent na Grafičkom fakultetu , Teo Žeželj je odluci Odbora priložio svoje izdvojeno mišljenje u kojem argumentira zbog čega je sama procedura izbora u suprotnosti s Europskim aktom o slobodi medija. O tome je govorio i za Prvi glas . Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP408: Koja je ključna razlika između uvjeta natječaja i kriterija izbora prema Europskom aktu o slobodi medija (EMFA)? Kako je Žeželj na sjednicama problematizirao proceduru i kakva je bila reakcija Odbora? Može li imenovanje glavnog ravnatelja HRT-a pasti na Europskom sudu i na kojim presedanima? Zašto je objašnjenje Ministarstva kulture o „programu kao glavnom kriteriju” problematično S kojim se stvarnim krizama HRT suočava i kako su one trebale definirati izbor novog vodstva?

Beogradski filozof, kniževnik, prevoditelj i novinar Ivan Milenković bio je sinoć na studentskom skupu na kojem su se okupile stotine tisuća ljudi, dok je Vučićev skup isti dan jedva skupio četiri tisuće. Uoči nedjeljnih izvanrednih izbora u Srbiji tvrdi da je ovoga puta prvi put u 14 godina pokriveno svako biračko mjesto, no upozorava da pravi problemi koji Srbija mora riješiti tek počinju ako studenti pobijede. U izvanrednoj epizodi Prvog glasa govori o šansama na izborima, znakovitom pismu bivših šefova obavještajnih službi i policije i Srbiji poslije Vučića. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP407: Što su pokazali sinoćnji skupovi studenata i Vučićeve stranke u Beogradu? Zašto su ovi izbori drugačiji od svih u proteklih 14 godina? Kome vjerovati: anketi Nove srpske političke misli ili Ipsosu koji je naručio SNS? Hoće li Dačićev SPS, Europska Srbija i Autentična desnica prijeći izborni prag i s kim bi išli u koaliciju? Hoće li Vučić priznati poraz i je li moguće nasilje na izborni dan? Koliko je važno pismo 146 bivših pripadnika sigurnosnih službi? Može li studentska lista normalno vladati Srbijom ako pobijedi?

Novinar i urednik Telegrama Jasmin Klarić u novoj epizodi Prvog glasa tvrdi da napad Ivana Penave na MUP i Vladu nije nikakva kriza Vlade, nego predstava u kojoj će jedini stradati državni tajnik iz kvote Domovinskog pokreta . Plenković bi, kaže, novu većinu složio bez problema, no za to neće biti potrebe. Ono što ostaje nakon Plenkovićevih dvostrukih konotacija i nacističkog skandiranja Torcide puno je opasnije o koalicijske svađe. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP406: Zašto je Penava napao Božinovića i MUP i što zapravo stoji iza toga? Može li Plenković sastaviti novu većinu bez Domovinskog pokreta? Zašto je Plenković na Penavin napad reagirao neuobičajeno blago? Zašto je Plenković izbacio Annu Frank iz lektire? Je li Plenkovićev koncept “dvostrukih konotacija” otvorio put prema Hitleru? Ima li Orsat Miljenić političke ambicije i može li pomoći SDP-u?

"Uvođenjem dvostrukih konotacija pozdrava 'Za dom spremni' Andrej Plenković ruši pravni poredak Republike Hrvatske. Policija i sudovi više ne znaju kako se ponašati. Ako je Vladi ustaštvo prihvatljivo neka okupe dvije trećine u Saboru i promijene Ustav, vidjet ćemo kako će ko glasati. Kukavičkim dvostrukim konotacijama ZDS je postao tema", kaže za Prvi glas Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika RH. Miljenić govori o Torcidi, suradnji s Vladom, utrci u naoružanju sa Srbijom, opasnom otpadu i tome hoće li i kako na parlamentarnim izborima pomoći SDP-u. Pitanja koja smo postavili u EP405: Tko je odgovoran za ono što se dogodilo u Splitu i jesu li institucije dobro reagirale? Zašto Miljenić tvrdi da Plenković ruši pravni poredak? Ima li Miljenić političke ambicije i hoće li se kandidirati na parlamentarnim ili predsjedničkim izborima? Kako će pomoći SDP-u na sljedećim izborima? Zašto je pitanje veleposlanika i dalje u pat poziciji? Miješa li se Hrvatska u izbore u Srbiji i jesu li nam Francuzi zaista strateški partneri? Je li SOA zakazala u slučaju opasnog otpada u Gospiću i tko snosi političku odgovornost?

Sve žešći pritisak Bijele kuće na Kijev, otvoreno podilaženje Moskvi i katastrofalne prognoze za Republikansku stranku uoči nadolazećih izbora za Kongres sugeriraju da su odnosi Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog stigli do kritične točke. Kolumnist Telegrama Đivo Đurović detaljno analizira pozadinu Trumpovih nedavnih poteza koji idu prema otvorenoj normalizaciji odnosa s Vladimirom Putinom te kakve to posljedice nosi za globalnu politiku. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP404: Zašto Trump rehabilitira Vladimira Putina ? Koji potezi pokazuju Trumpovu želju za povratkom Putina u međunarodnu diplomatsku zajednicu? Što znači zaobilaženje nedavno izglasanog dvostranačkog zakon o novim carinama Rusiji , dogovorena kupnja ruskog dizela i podržavanje pregovore o velikom dijelu imovine Lukoila? Kako američka javnost reagira na Trumpovo relativiziranje ruske agresije, poput izjave da je Rusija “bila korektna” prema Ukrajini te da “nisu radili ništa pretjerano”? Tko bi od tri državnika ruskog predsjednika Putina, američkog Trumpa i kineskog Xi Jinpinga, mogao imati najviše koristi od trilateralnog sastanka?

Nakon nacističkog divljanja Torcide uoči utakmice u Splitu, predsjednik Židovske općine Zagreb i koordinacije Židovskih općina RH Ognjen Kraus upozorava da vremena u Hrvatskoj, ali i čitavoj Europi podsjećaju na 30-e prošlog stoljeća. Sve ovo što danas gledamo u Splitu, smatra, počelo je postavljanjem ploče HOS-a s pozdravom Za dom spremni u Jasenovcu i Plenkovićevim dvostrukim konotacijama ustaškog pozdrava. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP403: Kako objasniti nacističke parole Torcide? Kako je počela revitalizacija ustaštva u Hrvatskoj Zašto sudovi ne kažnjavaju veličanje ustaštva? Što je bilo sa zakonom po njemačkom i austrijskom modelu koji je predlagala Židovska općina? Zašto P lenković nije nastavio Sanaderovu politiku ? Kako su Split i Hajduk s naglašenim partizanskim nasljeđem postali poprište ustaškog divljanja?

Srbija u nedjelju, 25. listopada, izlazi na izbore za koje politički komentator i dugogodišnji srpski novinar Boško Jakšić tvrdi da nisu klasični parlamentarni izbori. Na njima se, kaže, odlučuje hoće li zemlja nastaviti prema diktaturi ili postati demokratska država. Aleksandar Vučić poraz nije spreman priznati, pa Jakšić strahuje od nereda nakon izbora kaže u razgovoru za Prvi glas . Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP402: O čemu se zapravo odlučuje na izborima 25. listopada? Priprema li naprednjačka vlast krađu i mogu li je studenti spriječiti? Hoće li Vučić priznati poraz i može li se ponoviti 5. listopada 2000.? Zašto studenti nemaju podršku Bruxellesa kakvu je imao Péter Magyar u Mađarskoj? Kako je Vučić godinama bio dobar sa svima, a danas Srbija nema nijednog iskrenog saveznika? Zašto Beograd za miješanje u kampanju optužuje Hrvatsku?

Tvrtki bliskoj političkom vrhu prihodi odjednom strelovitu rastu, zbog poslovanja s javnim sektorom. Zvuči poznato? To je otprilike scenarij najpoznatije hrvatske afere, Fimi medije , zbog koje je u višegodišnjem zatvoru završio bivši premijer i predsjednik HDZ -a Ivo Sanader . Isto tako, to je i scenarij onoga što se upravo događa u Splitu. O neobičnom poslovnom usponu dvije tvrtke povezane s bliskim suradnikom gradonačelnika Tomislava Šute za Prvi glas govori naš novinar Denis Mahmutović . NAJVAŽNIJE PRIČE NASTAJU ZAHVALJUJUĆI VAMA. PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP401: Tko je Antonio Nikolić i kakva je njegova povezanost s Tomislavom Šutom? Kako su dvije tvrtke, s kojima se povezuje Antonio Nikolić, uspjele dobiti brojne poslove s gradskim i javnim tvrtkama u Splitu? Zbog čega splitski mediji nisu detaljnije obradili priču o Antoniju Nikoliću i Tomislavu Šuti? Jesu li istražna tijela započela s istragom ovog slučaja, s obzirom na to da su iznesene sličnosti sa slučajem u Oroslavlju? U kojoj je mjeri Tomislav Šuta upoznat s poslovnim pothvatima Antonija Nikolića i je li riječ o korupciji?

Nakon velikog saborskog okršaja između premijerova izvješća o stanju nacije i oporbenog zahtjeva za opozivom Vlade , Sandra Benčić zastupnica Možemo ! kaže da je oporba postigla ono što je željela: tema opasnog otpada u Gospiću i dalje je u fokusu javnosti, a premijer Andrej Plenković , tvrdi, više ne može provesti ni osnovne korake sanacije jer mu građani ne vjeruju. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP400: Zašto je premijer u Saboru višekratno izbjegavao odgovor na pitanje zašto je prije gotovo godinu dana smijenio glavnog državnog inspektora? Što oporba očekuje da će utvrditi ako se deklasificiraju podaci koje je dostavila SOA ? Zašto je oporba izašla iz sabornice za vrijeme izlaganja izvješća i je li to najbolja taktika? Rejting HDZ -a pada, no brine li lijevu oporbu što istodobno nije porasla podrška SDP -u i Možemo!? Kako objašnjavate stagnaciju SDP-a i Možemo! u posljednjim mjerenjima? Kada će koalicijski sporazum SDP-a i Možemo! biti potpisan? Pregovarate li oko programa ili imena? Koje su stranke na lokalnim razinama s kojima lijevi blok mogao koalirati?

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira saborsku raspravu o opozivu Vlade i Plenkovićev govor o stanju nacije. Klarić smatra kako premijeru izmiče tlo pod nogama, a jedino što ga još može spasiti jest da se SDP i Možemo ! međusobno unište u borbi za vodstvo. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP399: Zašto je Plenković u Saboru bio agresivniji nego ikad? Jesu li optužbe dijela oporbe da je HDZ služi mafiji i da je Plenković šef mafije pretjerane? Može li Vlada predizbornim davanjima zasjeniti afere i koliko to može stajati proračun? Hoće li HDZ ići na prijevremene izbore? Hoće li Plenković bježati od sučeljavanja s Hajdašem Dončićem ? Je li Most ponovno ključ nove vlasti? Mogu li SDP i Možemo! sami sebi uništiti pobjedu u borbi za premijersko mjesto?

Saborska zastupnica Dalija Orešković ( DOSIP ) za Prvi glas kaže da afera Gospić nije incident, nego sustavna greška. SOA je podbacila, a " HDZ je okupirao institucije kako bi država služila mafiji", poručuje. Pitanja koja smo postavili u EP398: Je li SOA namjerno prešutjela informacije o Gospiću ili je napravila propust? Zašto Zoran Milanović nije reagirao na rad SOA-e? Kako je moguće da tvrtka čiji je član uprave obuhvaćen istragom dobije posao sanacije? Je li liberalizacija uvoza otpada problem? Zašto nakon afere Gospić nitko nije smijenjen? Kakve veze ima slučaj Beroš s aferom Gospić? Hoće li afera Gospić preživjeti do izbora?

Potpredsjednik Sabora Mišel Jakšić u Prvom glasu kaže kako je Hrvatska pod HDZ -om postala "glavni smetlarnik Europske unije ". Govori o aferi Gospić, ulozi SOA -e, ali i tome zašto SDP -u rejting ne raste uslijed ove velike afere te odnosima s Možemo i aferi Romane Jerković . Pitanja koja smo postavili u EP397: Tko je politički odgovara za zakopavanje otpada u Gospiću, Benkovcu i Senju? Jesu li izmjene pravilnika otvorile vrata uvozu opasnog otpada? Zašto će sanaciju platiti građani, a ne oni koji su na otpadu zaradili? Gdje je zapelo između SOA-e, DORH -a i Vlade? Ima li smisla opoziv Vlade ako je izvjesno da neće pasti? Zašto SDP ne profitira na aferi i kako će dijeliti vlast s Možemo? Nudi li SDP stvarnu promjenu ili samo pošteniju varijantu vladavine HDZ-a?

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu kaže da ukrajinska operacija Vivaldi nije važna zbog osvojenih kilometara, nego zato što je razotkrila nemoć ruske kopnene vojske. Putin, kaže, zato seli rat na drugi teren: hibridne napade na Europu i teror nad ukrajinskim civilima. Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP396: Kako je Ukrajina izvela operaciju Vivaldi? Kako su Ukrajinci neutralizirali ruske dronove i elektroničko ometanje? Koju su ulogu u ofenzivi odigrali roboti i besposadna vozila? Što znači Putinova poruka s Valdajskog foruma da pozorno prati države koje naoružavaju Ukrajinu? Kako izgleda ruski hibridni rat protiv Europe i zašto NATO još nema odgovor? Sprema li se Rusija napasti neku članicu NATO-a? Može li zračna kampanja na ukrajinsku energetsku infrastrukturu slomiti otpor Ukrajinaca?

U zemlji koja je navikla na korupcijske afere sa šest ili devet nula iznosi u upitno potrošenih desetak tisuća eura ili neobičnog opravdanja dnevnice od 15 eura mogu djelovati i banalno. No, slučaj SDP-ove eurozastupnice Romane Jerković Kraljić i člana Uprave ACI -ja Ivana Heraka ukazuju na vrlo ozbiljan problem - odnos prema javnom novcu. O tome su za Prvi glas govorili Telegramovi novinari Silvana Menđušić i Matej Devčić . Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP395: Što je zajedničko slučajevima Romane Jerković Kraljić i Ivana Heraka? Zašto se sitno trošenje i zloupotrebljavanje javnog novca u Hrvatskoj tako često tretira kao bezazleno “kokošarenje”? Što slučajevi Romane Jerković i Ivana Heraka govore o odnosu političara i ljudi na javnim funkcijama prema javnom novcu? Kako mali slučajevi privilegiranja i lažiranja troškova mogu prerasti u ozbiljnije afere? Zašto politička i institucionalna odgovornost u Hrvatskoj tako često dolazi tek kada se pojave USKOK , policija ili sud?